GRAD BEOGRAD TRAŽI LOKACIJE I PRAVNI MODEL ZA REGULISANJE BAŠTENSKIH ZAJEDNICA

31. Mar 2022
Photo: Udruženje Ekonaut

Baštenske zajednice su u svim većim svetskim metropolama pronašle svoje mesto i postale veoma popularne, kako zbog konkretnih benefita urbane poljoprivrede, tako i zbog mogućnosti koju pružaju svim generacijama da se bave zdravim hobijima u oblasti hortikulture.

MARKO STOJČIĆ, GLAVNI URBANISTA GRADA BEOGRADA

Ni naši sugrađani nisu odoleli ovom trendu, iako ova aktivnost u Beogradu nije regulisana nijednim zakonom ili propisom. Prema nekim procenama, najmanje 100 hektara zemljišta na teritoriji glavnog grada koristi se u ove svrhe, a baštenske zajednice koje niču na obodima naselja i u šumarcima na Novom Beogradu, Karaburmi, Banjici, Košutnjaku, pa čak i na Velikom ratnom ostrvu – praktično su divlje baštenske zajednice.

Naš magazin je opširno pisao na ovu temu pre meseca dana, kada nam je Sabina Kerić, osnivač udruženja Ekonaut, ispričala kako može da se postane član neke baštenske zajednice, gde ima dostupnih parcela u Beogradu i kako uopšte funkcioniše ova građanska dobrovoljna inicijativa u uslovima dok se čeka da gradske vlasti ozvaniče i regulišu urbane bašte.

U međuvremenu, kontaktirali smo Marka Stojčića, glavnog urabnistu Beograda, i pitali ga da li će i kada Grad urediti ovu oblast i kakvi su uopšte planovi grada po pitanju urbane poljoprivrede.

„Prvi korak je da Urbanistički zavod izradi plan sa potencijalnim lokacijama gde će biti moguće razviti baštenske zajednice. Trenutno imamo u vidu nekoliko lokacija, a među njima je i budući Linijski park, koji je trenutno u izgradnji, i koji će u svom sadržaju imati deo posvećen baštenskim zajednicama. Pokušavamo da aktiviramo i ravne krovove u Beogradu gde god je to moguće, kako bi se i tu razvijala urbana poljoprivreda. Kroz najam tih površina na krovovima, stambeni objekti bi mogli i da se finansiraju,“ kaže Marko Stojčić.

Osim lokacija, jedno od glavnih pitanja je kako pravno regulisati ovu oblast. Tačnije, kako obezbediti građanima slobodu da se bave uređivanjem javnih, gradskih zelenih površina, ali i obavezati ih da se odgovorne odnose prema javnom dobru koje koriste za lične potrebe.

„Pokušavamo da pronađemo odgovarajući pravni model, i tu se najviše ugledamo na primere iz inostranstva, gde su pravna pitanja rešena. To je najvažniji korak, jer prostora za ovakvu inicijativu u našem gradu i te kako ima. Važno je regulisati na koji način građani mogu da uređuju bašte na period vremena koji im odgovara, ali tako da po završetku one ne ostanu zapuštene i neuređene površine. S druge strane, sama hrana koja bi se na tim površinama proizvela ima neku konkretnu vrednost, a strateškim planom razvoja do 2030. predviđeno je da Beograd najvećim delom sam proizvodi hranu koja mu je potrebna“, kaže Stojčić.

 

Tekst: Gordana Knežević Monašević

Foto: Udruženje Ekonaut

2024. © Sva prava zadržana. RealEstate-Magazine.rs. Developed by Creative Web
Ovaj sajt koristi "kolačiće" kako bi se obezbedilo bolje korisničko iskustvo. Ako želite da blokirate "kolačiće", molimo podesite svoj pretraživač.