ZELENA ARHITEKTURA: ODRŽIVOST NIJE ODRICANJE

07. Oct 2022
Photo: Nemanja Ćurčić (Lela Alempijević, Zabriskie)

Zahtevi tržišta nekretnina brzo se menjaju poslednjih decenija, postavljajući nove i sve složenije izazove pred današnje arhitekte, a jedan od njih je i projektovanje po standardima zelene gradnje. Kako izgleda zelena arhitektura u praksi u Srbiji, koliko se arhitekte i investitori međusobno dopunjuju u zelenim vizijama i koliko su važni podsticaji države da bi se afirmisala svest o važnosti zelenih standarda, razgovaramo sa Lelom Alempijević, partnerom i izvršnim direktorom studija Zabriskie, koji potpisuje neke od najreprezentativnijih domaćih primera savremene arhitekture.

Zelene gradnje ne bi bilo bez zelenih arhitektonskih projekata. Koliko su poslednjih godina standardi zelene gradnje zastupljeni u arhitektonskoj praksi i šta najčešće podrazumevaju?

Tačno je da su za zelenu gradnju neophodni zeleni projekti, međutim, zelene gradnje ipak nema bez biznis plana koji je prepoznaje kao investiciju. Mi sa klijentima kreiramo proizvode naspram želja i potreba kupaca, uz svest da finim pomeranjem granica svaki put stvaramo i nove kupce. Čini se da su se i na našem tržištu te granice pomerile, ali još nedovoljno da bi se to moglo nazvati trendom. Utisak mi je, iz naše prakse, da, ukoliko investicija ostaje u posedu klijenta, utoliko u biznis plan sve češće ulazi dugoročno razmatranje uštede sistemima održive energije (grejanje, hlađenje, izolaciona svojstva, potrošnja vode i slično, kao i efikasni sistemi održavanja objekta kroz njegov vek trajanja), bilo da su u pitanju komercijalne nekretnine za rentu, a utoliko pre, ukoliko je u pitanju investiranje u prostore za život.

MIA DORĆOL: FASADA OD RECIKLIRANE OPEKE / FOTO: RELJA IVANIĆ

Da li je projektovanje „zelene zgrade“ veći izazov za arhitekte od nekog klasičnog projekta, ako takvi uopšte više postoje?

Vek u kome živimo zahteva od arhitekata i biroa specijalizaciju u određenim nišama više nego ikada ranije, jer ma koliko posvećeni, radni, talentovani bili kao pojedinac ili firma, danas više ne možete biti ekspert za sve teme u arhitekturi. Zahtevi tržišta nekretnina se brzo menjaju poslednjih decenija: nove tehnologije, uticaj marketinga i brendinga, zakonitosti prodaje, cost management-a... A izazovi s kojima se čovečanstvo globalno sreće su ekološke prirode i održivost je tema za opstanak planete. Potrebno je, više nego ikad, sistemsko promišljanje, kreiranje procesa automatizacije, upotreba modernih tehnologija i softvera, kako bi rezultati i u ovom veku bili vizionaraski, kao što su bila neka arhitektonska stremljenja tokom 20. veka.

POSLOVNA ZGRADA REVOLUCIJA: VIZUELNA POVEZANOST SA PARKOM / FOTO: ZABRISKIE

Od koga više zavisi da li će neki objekat biti u skladu sa zelenim standardima – od arhitekata koji ga projektuju ili od investitora – s obzirom na to da ova oblast kod nas nije zakonski regulisana?

Investitori i arhitekte najviše su usmereni na svoje kupce i naspram njih se kreiraju rešenja. Ne sme se izostaviti država, kao klijent koji finasira i gradi javne objekte, ali i kao zakonodavac i kontrolor zakona. Prvo politika, pa onda država, je pokretač, a najčešće i sprovodilac planiranja i implementacije zelenih standarda ili standarda uopšte. Mislim da najveći problem u Beogradu nije neadekvatan urbanizam i planiranje, već nekontrolisano sprovođenje i implementacija, pa nam je stvarnost često lošija i od najlošijeg plana. S druge strane, kada bi država dala podsticaj kroz minimalne poreske olakšice, makar za velike developere, po pitanju upotrebe zelenih materijala, tehnologija ili implementaciju sistema održive energije, značajno bi doprinela kreiranju svesti o važnosti zelenih standarda. Nažalost toga u našoj sredini još nema.

Toliko često korišćen pojam „sustainability“ vremenom se otrgao od svog značenja na način da u njegovom podtekstu stoji očekivanje podnošenja nekakve žrtve zarad budućnosti, kako od strane političara i države, tako i developera. Održivost nije odricanje i nije nepovratno ulaganje novca u budućnost, već je pre svega dugoročno promišljanje, planiranje i upravljanje budžetom. Ako je pitanje šta je u zelenoj arhitekturi najveći izazov za arhitekte, mislim da je to, i dalje, promena pristupa u razumevanju pojma održivosti od strane svih aktera.

Poslovna zgrada Granit Investa Mia Dorćol, čije arhitektonsko rešenje potpisuje vaš studio, višenagrađivan je primer moderne zelene gradnje. Njena atraktivnost, između ostalog, ogleda se u recikliranoj fasadnoj cigli...

Koliko god da je kuća savršeno promišljena, ako nema klijenta neće se ni dogoditi, a dodala bih da kuća bez klijenta i ne može biti savršeno promišljena. Naši projekti su potvrda ove teze, a Mia Dorćol najbolji primer. Inicijalna ideja bila je da fasada bude od opeke i to u prirodnoj boji, i klijent je to u startu prihvatio. Krenuli smo dalje u istraživanje tržišta, mogućnosti uvoza, imajući u vidu određeni budžet za fasadu. Kroz taj proces stiglo se do finalne odluke da fasada bude od već upotrebljene opeke. Ova fasada zadovoljila je sve zahteve, od niže cene materijala, uklapanja u industrijsko nasleđe, a ponovno upotrebljena opeka kreirala je identitet na temelju osećanja pripadnosti zajednici. Iznad svega, ostvaren je i dugoročno najvažniji ekološki benefit: samo na fasadi ovog objekta postignuto je smanjenje CO2 otiska za 12 tona. Dakle, naizgled male odluke mogu imati veliki uticaj na životnu sredinu.

Velika su očekivanja od nove poslovne zgrade Revolucija, koju ste projektovali takođe za Granit Invest, a priča se uveliko i o projektu Mia Dorćol 2. Šta će novo doneti ova dva projekta?

Težnja je bila da se arhitekturom zgrade Revolucija utisne duh današnjeg vremena u jednu od najstarijih beogradskih ulica. Ključni motiv za ovakvo oblikovanje bili su korisnici. Transparentnom fasadom jedan od najlepših beogradskih parkova Ćirilo i Metodije, koji se nalazi preko puta, u doživljaju se približava korisnicima i na neki način postaje deo radnog prostora. Zato je zid zavesa povučena u odnosu na primarnu fasadu, a u prostoru između nalaze se male zelene bašte, na visini na kojoj je zaposlenima omogućen boravak sa pogledom. Ovaj prostor biće jedan od najsavremenije opremljenih poslovnih prostora A klase, trenutno u Beogradu, ali ono što ga suštinski čini luksuznim jeste vizuelna povezanost sa parkom i integracija zelenila i živih biljaka kako na fasadi, tako i u enterijeru.

Što se tiče objekta Mia Dorćol 2, izrada projekta je u toku, pa mnoge odluke nisu finalne. Granit invest jeste firma koja je kroz decenije svog postojanja kao svoj standard postavila visok nivo opšteg kvaliteta, a da se uz to na svakom objektu teži inovaciji i mi smo uzbuđeni i zahvalni što učestvujemo na još jednom takvom projektu. Za sada možemo da najavimo upotrebu jednog materijala koji je za naše tržište nov. Objekat će biti interesantan i nesvakidašnji, a potpuno drugačiji od prve zgrade.

MERIN HILL: JEDINSTVEN DIZAJN KROVA / FOTO: RELJA IVANIĆ

Kennedy Residence i Merin Hill dva su aktuelna stambeno-poslovna projekta u izgradnji koji takođe nose vaš potpis. Šta su njihove glavne odlike?

Oba projekta predstavljaju jedinstvena, po meri skrojena rešenja na našem tržištu u kojima smo učestvoavali od prvih skica i ideja, zaključno sa izvođačkim projektima. Uz mnogobrojne zahteve koji se tiču efikasnosti i iskorišćenosti prostora, kao i standarda koje je zahtevala prodaja, bio je i zahtev klijenta da se ostvari jedinstveni dizajn. U potrazi za rešenjem koje bi uticalo na poželjnost potkrovlja kao prostora za život, kreiran je jedinstven dizajn krova na Merin Hill-u, koji na jedan suptilan način komunicira sa vrlo heterogenim okruženjem. Na oba objekta zajedno sa klijentom, dokazali smo da kompletno promišljanje i projektovanje, dobar brending i realizacija mogu u znatnoj meri da podignu cenu kvadrata koju definiše lokacija.

PROJEKAT PROŠIRENJA ETF-A / FOTO: ZABRISKIE

Projekat proširenja Elektrotehničkog fakulteta, na kom ste radili ove godine, izazvao je veliku pažnju, budući da je reč o specifičnom zadatku sa ultramodernim rešenjima...

U pitanju je javni objekat, pa smo ovu priliku prepoznali kao prostor za inovaciju koja ima potencijal da se realizuje. S jedne strane locirali smo izazove savremenih akademskih institucija u kontekstu interesa najšire javnosti. Ponudili smo sveobuhvatnost u razumevanju potreba korisnika kroz strategiju zadržavanja talenata i ekološki koncept koji smanjuje CO2, primenu digitalnih alata u radu, stvorili smo jedno rešenje koje je više od kampusa, takoreći jednu novu platformu. Ta platforma i prostorno i značenjski poštuje nasleđe. Na krovu je koncipiran zeleni poligon za nove ideje, a ceo objekat je konstruktivno veoma racionalno promišljen, uvođenjem CLT drvene konstrukcije nadzemnih etaža. Kroz izgradnju i životni vek objekta ovo rešenje predviđa uštedu energije od 75%. Takođe, plemeniti karakter drveta doprinosi celokupnoj prepoznatljivosti objekta i kreiranju njegovog identiteta sa kojim se zajednica lako povezuje. Ovo je jedan od projekata na koji smo veoma ponosni jer je istinski orijentisan ka lepšoj, održivoj, a vrlo izvodljivoj budućnosti.

NOVA KONCERTNA DVORANA BEOGRADSKE FILHARMONIJE / FOTO: ZABRISKIE

Zabriskie studio potpisuje dva aktuelna domaća projekta sa britanskim kolegama – Ložionicu u Beogradu na vodi i buduću zgradu Beogradske filharmonije. Kako izgleda kad se ukrste lokalni i svetski arhitektonski brendovi?

Konkursno rešenje za Ložionicu rađeno je sa londonskim biroom Egret West, sa kojim smo se lako usaglasili u pristupu da istinski inovativni prostori treba da niknu iz narativa ukorenjenog u okruženju. Saradnja sa londonskim biroom Amanda Levete Architects, sa kojim smo kao lokalni partneri učestvovali i pobedili na međunarodnom konkursu za zgradu Beogradske filharmonije, jeste verovatno nešto najznačajnije što nam se dogodilo u dosadašnjoj praksi. Meni lično je to najbolja ilustracija da je za uspeh preko noći potrebno 20 godina rada i malo sreće. Našim uspehom smatram što smo u prilici da budemo deo internacionalnog tima koji od početka do kraja nosi ovako ozbiljan, značajan i inspirativan projekat. Usmereni smo na to da kroz ovo iskustvo steknemo nova znanja i da ih implementiramo u naše radne procese i metodologiju. Osim što smo se sa AL_A vrlo brzo razumeli, jer pričamo istim jezikom arhitekture, pomoglo nam je da sagledamo u čemu se razlikuju domaće i strane arhitektonske firme. Zaključak nam je da najveću razliku prave prilike za reference, dok u našoj sredini poslednjih pedeset godina nije bilo tako značajnog i kompleksnog projekta.

U oblasti savremene arhitekture, Zabriskie studio je u samom vrhu projektantsko-konsultantskih firmi u Srbiji. Šta vaš proizvod čini posebnim i prepoznatljivim?

Mislim da su za naš dosadašnji uspeh presudna dva aspekta našeg pristupa. Jedan je „ne sanjaj o uspehu, nego treniraj“, a drugi je da svaku priliku koja se ukaže koristimo za savladavanje izazova kreiranjem inovativnih optimalnih rešenja u zadatim vremenskim i budžetskim okvirima. Naš proizvod nije samo finalna arhitektura i projekat, već našu uslugu čini čitav proces saradnje sa klijentom. Naši su objekti proizvod svesnog ulaganja u istraživanje potreba naših klijenata kao i potreba krajnjih korisnika, kroz istinsko razumevanje svih ekonomskih i društvenih mehanizama koji na te potrebe imaju uticaj.

ARHITEKTA KAO „PROBLEM-SOLVER“

 BIG, kao veliki svetski arhitektonski brend, u mnogome je globalno promenio dotadašnje shvatanje uloge arhitekture. Arhitekta više nije vizonar kao u romanu „Veliki izvor“, Ajn Rend, čija je vizija da spasi svet kroz borbu sa klijentima i kapitalom, nego je arhitekta „problem-solver“, koji sa entuzijazmom i bez straha lako izlazi iz polja svoje trenutne ekspertize, spreman da brzo uči i da razume nove društvene mehanizme kako bi rešavao probleme. Mislim da je Bjarke Ingles, komunicirajući na ovaj način ulogu arhitekata u novom dobu, jednim pitkim pop jezikom, ne samo kroz svoj brending, nego i kroz svoje projekte, učinio mnogo kako za arhitekturu tako i za globalnu zajednicu. Napravio je jednu novu platformu na koju ćemo svi stići, samo je pitanje koliko će nam taj put trajati.

Tekst: Petar Dobrosavljević

2024. © Sva prava zadržana. RealEstate-Magazine.rs. Developed by Creative Web
Ovaj sajt koristi "kolačiće" kako bi se obezbedilo bolje korisničko iskustvo. Ako želite da blokirate "kolačiće", molimo podesite svoj pretraživač.